Dobar i loš dug: Ključ za razumijevanje financijske stabilnosti #11

Autor: Filip Curic, pasivni investitor u ETF-ove

“Credit buying is much like being a drunk. The buzz happens immediately, and it gives you a lift. The hangover comes the day after.” – Joyce Brothers

Nije svaki dug loš, kao što ni svaki plamen ne spaljuje. Neki dugovi pale put prema prosperitetu, dok drugi pale ono što imamo.

Dug može biti koristan alat za ostvarivanje financijskih ciljeva, ali također može postati opterećenje ako se ne koristi pažljivo. Dobar dug odnosi se na zaduživanje koje donosi dugoročne koristi i povećava vrijednost, poput stambenog kredita, studentskog zajma za obrazovanje ili poslovnog kredita za pokretanje poduzetničkih pothvata. Ovakve vrste duga pomažu osobama u izgradnji imovine i poboljšanju financijske situacije jer u budućnosti donose više prihode. Loš dug, s druge strane, uključuje zaduživanja koja ne donose dodatnu vrijednost, kao što su potrošački krediti s visokim kamatama ili prekomjerna upotreba kreditnih kartica.

Razumijevanje razlike između dobrog i lošeg duga ključ je financijske stabilnosti i odgovornog upravljanja novcem.

U suvremenom svijetu, dug postaje sve prisutniji alat za postizanje različitih životnih ciljeva – od kupnje kuće do financiranja obrazovanja. Iako mnogi na dug gledaju kao na negativan financijski teret, važno je prepoznati da postoje različite vrste duga, od kojih neki mogu biti izuzetno korisni za ostvarivanje dugoročnih ciljeva. U ovom članku, istražit ćemo razliku između dobrog i lošeg duga te kako oni utječu na financijsku budućnost osobe.

Što je dug?

Dug, u osnovi, predstavlja posuđeni novac koji se mora vratiti s određenom kamatom. Ljudi se zadužuju iz različitih razloga, bilo za ostvarivanje velikih životnih ciljeva ili pokrivanje hitnih troškova. Međutim, nije svaki dug jednak, i ključno je razumjeti kada je dug koristan, a kada može postati opterećenje koje nas vuče u financijsku nesigurnost.

Ako pitate financijske savjetnike, reći će da dug ne mora uvijek biti problem te da može poslužiti za ostvarenje financijskih ciljeva – naravno, ako se ispravno postupi.

Dobar dug: Investicija u budućnost

Dobar dug može se definirati kao zaduživanje koje omogućuje ostvarenje dugoročnih financijskih ciljeva, povećava imovinu ili poboljšava životni standard. Ove vrste zaduženja često su povezane s ulaganjima koja donose vrijednost u budućnosti, bilo kroz povećanje prihoda ili povećanje imovine. Primjeri uključuju:

• Stambeni kredit: Kupnja nekretnine često se smatra dobrom vrstom duga jer nekretnine dugoročno rastu u vrijednosti. Također, stambeni kredit može biti jeftiniji oblik zaduživanja s nižim kamatnim stopama, što ga čini pristupačnim i potencijalno korisnim dugoročnim ulaganjem. isto tako, ako plaćate najam čija je cijena veća od rate kredita, tada zaduženje itekako ima smisla.
• Studentski zajam: Ulaganje u obrazovanje jedan je od najvažnijih oblika dobrog duga jer se povezuje s većim mogućnostima zapošljavanja i povećanjem prihoda. Iako povrat studentskog zajma može trajati godinama, obrazovanje često omogućuje bolju zaradu u budućnosti.
• Poslovni kredit: Zaduživanje za pokretanje ili proširenje poslovanja može biti dobar dug ako postoji jasan plan kako će to ulaganje donijeti profit. Uspješni poduzetnički pothvati mogu značajno povećati osobnu i poslovnu imovinu.

Sve ove vrste duga pružaju potencijal za povećanje imovine, prihoda ili kvalitete života u budućnosti, pa se stoga smatraju „dobrim dugom“.

Loš dug: Financijski teret

S druge strane, postoji i loš dug koji se obično koristi za financiranje luksuza ili potrošnje koja gubi vrijednost s vremenom (npr. automobili za osobne potrebe, putovanja, elektronika, itd.), i često dolazi s visokim kamatama, što na kraju dovodi do gubitaka.

Dakle, loš dug je zaduživanje koje ne donosi dugoročnu financijsku korist, već služi za pokrivanje trenutnih potrošačkih troškova. Loš dug često ima visoke kamatne stope i može osobu dovesti u financijske poteškoće. Primjeri lošeg duga uključuju:

• Kreditne kartice: Visoke kamatne stope na kreditnim karticama mogu brzo rasti ako se dug ne otplaćuje na vrijeme. Dugovi na kreditnim karticama često financiraju potrošnju, poput kupnje odjeće, elektronike ili luksuznih predmeta, što ne povećava imovinu ili buduću financijsku sigurnost.
• Potrošački krediti za nepotrebne stvari: Zaduživanje za stvari koje ne doprinose financijskoj budućnosti, poput luksuznih automobila ili skupih odmora, smatra se lošim dugom jer donosi kratkoročno zadovoljstvo, ali dugoročno financijsko opterećenje.
• Godišnji odmor: Financiranje godišnjeg odmora dugom može biti izrazito loša financijska odluka jer odmor brzo prođe, a kasnije sve dođe na naplatu pa je pitanje ima li tu uopće nekog benefita.
• Kupovina na rate bez plana: Često je primamljivo kupiti stvari na rate, ali to može dovesti do situacije u kojoj se nakupljaju dugovi bez jasnog plana otplate, osobito ako se zaduživanje obavlja impulsivno.

Loš dug obično dolazi s visokim kamatnim stopama, brzim rastom troškova i malim ili nikakvim dugoročnim koristima. Ako se ne kontrolira, može dovesti do ozbiljnih financijskih problema, uključujući nemogućnost otplate i financijski stres.

Kako prepoznati razliku između dobrog i lošeg duga?

Ključna razlika između dobrog i lošeg duga je u svrsi zaduživanja. Ako se dug koristi za ulaganje u budućnost – poput obrazovanja, stana ili poslovanja – i ako postoji jasan plan otplate, tada se može smatrati dobrim dugom. S druge strane, ako dug služi za financiranje luksuza, potrošnje ili neplaniranih troškova, često bez jasnog plana otplate, to je loš dug.

Ključna poruka je da se može koristiti “dobar dug” za stjecanje imovine koja generira prihode, a to može pomoći u dugoročnoj izgradnji financijske slobode.

Korištenje duga jedna je od najmoćnijih financijskih strategija, jer omogućava korištenje poluge (leverage) kako bi se s malo vlastitog kapitala stekla veća imovina. Na primjer, uzimanje kredita za kupnju nekretnine omogućava kontrolu nad imovinom koja može generirati prihod (najamnina) i povećati vrijednost tijekom vremena, iako je kupljena s relativno malim vlastitim ulogom. Leverage znači da koristite tuđi novac (dug) kako biste povećali svoje financijske povrate, pod uvjetom da imovina generira više prihoda nego što je trošak duga (npr. kamate).

Kako upravljati dugom?

Za uspješno upravljanje dugom važno je:

1. Planirati unaprijed: Razumjeti koliko se zadužujete, koje su kamatne stope i koliki će biti mjesečni troškovi otplate.
2. Izbjegavati nepotrebno zaduživanje: Koristiti kreditne kartice i druge oblike potrošačkih kredita s oprezom.
3. Fokusirati se na otplatu lošeg duga: Prvo otplaćivati dugove s visokim kamatama kako bi se smanjilo financijsko opterećenje.
4. Korištenje dobrog duga kao alat za rast: Kada se zadužujete, to činite s ciljem poboljšanja svoje financijske situacije u budućnosti.

Zaključak

Dug sam po sebi nije ni dobar ni loš – ključ je u tome kako ga koristimo. Dobar dug može biti moćan alat za izgradnju financijske sigurnosti i postizanje životnih ciljeva, dok loš dug može dovesti do ozbiljnih problema ako se ne upravlja pažljivo. Razumijevanje razlike između dobrog i lošeg duga ključno je za financijsku stabilnost i odgovorno upravljanje osobnim financijama.

Na koncu, izbor je na nama hoćemo li i kako koristiti dug. Zato je financijska edukacija vrlo bitna – da ljudi osvjeste da banke (ili tko god posuđuje novac) ne moraju konkretno biti loše, već da ih se gleda kao priliku za određenu situaciju u datom trenutku.

Prije nego što uđemo u dug, potrebno je razjasniti sve čimbenike – shvatiti uvjete, razmotriti mogućnosti i osmisliti plan za budućnost, kako ne bismo plaćali cijenu nepromišljenih odluka.

Odricanje od odgovornosti (DISCLAIMER):

Sve navedene informacije služe samo u edukativnu i opće informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski, pravni, računovodstveni ili porezni savjet ili ponudu/preporuku za kupnju ili prodaju ili držanje bilo kojeg vrijednosnog papira ili investicijsku strategiju. Autore članaka u kojima iznose svoja mišljenja i gledišta se odriče bilo kakve odgovornosti za Vaše akcije i postupke na temelju članaka.

Za investicijski savjet, obratite se svom investicijskom savjetniku za specifične financijske savjete prilagođene vašim osobnim okolnostima i potrebama. Stvarni prinosi mogu se razlikovati od statističkih prinosa i ostvareni prinosi u prošlosti nisu nikakva garancija budućih prinosa. Svako ulaganje je rizično i moguć je gubitak cjelokupnog uloga, pa i više od toga ako koristite financijsku polugu (margin račun) od brokera.