
Autor: Filip Curic, pasivni investitor u ETF-ove
“Nije bitno koliko novca zarađuješ, već što činiš s njim i kako upravljaš onime što ostane.”
Svi smo na ovaj svijet došli bez ikakvog znanja, ali onda kroz obitelj, društvo i školstvo krenemo dobivati alate koji će nam pomoći da se kasnije zaposlimo i počnemo zarađivati svoj novac. No nažalost nitko nas ne uče kako novcem upravljati i da radi za nas.
Ono što je najvažnije u svemu nije kako i na koji način ga zarađujemo, nego što s njim činimo, i kako gledamo na njega u budućnosti.
Svatko od nas ima svoju unutarnju sliku o sebi koja nam govori koliko možemo zaraditi. Tu sliku smo formirali na temelju svog prijašnjeg iskustva i naših uvjerenja. Većina ljudi NE VJERUJE da može zarađivati više od 2.500,00-3.000,00 eura mjesečno.
Kao i sve u životu, bar je u mom slučaju tako – želim nešto kreirati, napraviti sa svojim rukama i svojom glavom te kada se jednog dana osvrnem iza sebe da mogu reći; tim ljudima smo pomogli, to i to smo kreirali, učinili smo nešto dobro za sebe i društvo itd. Jedan od boljih načina za pratiti svoj napredak (kako financijski tako i onaj u cijelosti) je kroz praćenje svoje NETO imovine.
Neto imovina (eng. net worth) je broj koji dobijemo kada zbrojimo svu svoju imovinu (npr. nekretnine, štednju, investicije, vozila) i oduzmemo za obveze (npr. krediti, dugovi, leasing). Možemo to reći i zdravorazumski – sve što nam je ostalo od onog što smo zaradili, tj. sve što nismo potrošili.
Odmah na početku dati ću jedan primjer koji je ljudima oko mene i meni osobno bio “game changer”, a tiče se štednje. Bit ovoga je da se osvrnemo iza sebe i otprilike pogledamo koliko novaca je prošlo kroz naše ruke, te što smo i na koji način od toga zadržali.
Kada pogledam unazad, vidim za sebe da sam krenuo raditi kao srednjoškolac još tamo davne 2009. godine. Ako bi za sebe rekao da sam u prosjeku zarađivao 500,00€ mjesečno do danas, to bi kroz oko 15 godina rada bilo dosta novaca. Pomnožimo li 500,00€/mj. x 12 mjeseci onda dolazimo do 6.000,00€ godišnje. Pa kada pomnožimo 6.000,00€ sa 15 godina, dolazimo do iznosa od 90.000,00€.
Tablica 1 – Zarada kroz dio radnog vijeka
Ovo je samo primjer kako računica izgleda, ali same brojke nisu bitne nego koncept o kojemu treba voditi računa jer nas osvještava da nam kroz godine prođe dosta novca kroz ruke, ali ono na što nitko ne obrača pažnju je koliko ga ostane kod nas, te što onda s njim radimo. Netko bi rekao da je to velik novac, a netko da je zanemarivo mali. No, kada bi samo tijekom tih 15 godina izdvajali 10% sa strane (koncept plati prvo sebi) dolazimo do 9.000,00€. Ali da je taj novac još negdje plasiran, bilo bi ga u konačnici i još više. Svatko za sebe može napraviti izračun i te pogledati koliko mu je novaca prošlo kroz ruke, te je li bar nešto od toga zadržao za sebe. Ovo je bila okvirna računica, ali se može primijeniti na bilo koga.
Zašto je ovo bitno?
Zato jer kao i u drugim granama posla/djelovanja što god ne pratimo, ne planiramo ili nije napisano, ne možemo mjeriti/pratiti ponašanje i napredak. I najbitnije, gdje je nastao podbačaj ako i kada se dogodi.
Cilj ovoga je zapravo da kako na mjesečnoj razini gledamo i pratimo sebe, tako radimo isto i na godišnjoj razini da vidimo je li naše financijsko zdravlje u dobro stanju, u lošem stanju ili ga uopće nemamo. Ispod smo prikazali neto imovina i opisali što je sve može činiti.
Tablica 2 – Izračun neto imovine
Imovinu mogu činiti:
- Nekretnine
- Automobil/i
- Udjeli u kompanijama koje smo pokrenuli/kupili
- Novac na računima
- Ulaganja (investicijski fondovi, ETF-ovi, dionice, obveznice, mirovinski fondovi – II. stup, III. stup, europska mirovina – PEPP, životna osiguranja, zlato, umjetnine, kriptovalute, itd.)
- Razne pokretnine i kolekcionarstvo
Obveze:
- Krediti
- Minusi po tekućem računu, kreditnim karticama, …
- Svi dugovi općenito koje morate vratiti
Ključna pitanja
Neto imovina je odličan kvantifikator koji nam može dati odgovore na sljedeća pitanja:
- Uspijevam li štedjeti i koliko?
- Da li moja neto imovina raste ili pada?
- Kako stojim u odnosu na ostatak zemlje i svijeta (s obzirom na visinu primanja i dob)
- Idem li prema zacrtanim ciljevima ili ne?
- Je li neka imovinska klasa više izražena nego neka druga i zašto?
- Trebam li što mijenjati i kada?
Kako i kada se računa neto imovina?
Neto imovinu je najbolje sumirati jednom godišnje i to na kraju godine te kao polazišnu točka za financijske ciljeve definirati što želimo postići po tom pitanju u idućoj godini. S druge strane, ako je neka veća financijska odluka pred nama kao kupnja nekretnine, ulaganja, ili planiranje mirovine onda se izračun može raditi i po potrebi i okolnostima. Netko neto imovinu prati kvartalno ili polugodišnje, ali je pitanje koliko je to produktivno te ima li zaista potrebe za tim.
U Hrvatskoj je svijest o neto imovini još relativno niska, iako lagano raste. Procjene govore da manje od 10% osoba redovito prati svoju neto imovinu. U svijetu, posebno u razvijenim zemljama poput SAD-a i nekih EU zemalja, 30-40% ljudi prati svoju neto imovinu, potaknuti financijskom edukacijom i dostupnošću alata.
Za kraj, visina prihoda i životni stil nisu nikako pokazatelji realnog stanja svakoga od nas, ali neto imovina bi mogla biti – zato pazite na nju jer prosječnoj osobi sa prosječnom plaćom će od danas za radnog vijeka kroz ruke proći skoro milijun eura. Tragikomično je da većini na kraju ne ostane baš ništa, zato pazite kako se odnosite prema novcu i sebi.
Odricanje od odgovornosti (DISCLAIMER):
Sve navedene informacije služe samo u edukativnu i opće informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski, pravni, računovodstveni ili porezni savjet ili ponudu/preporuku za kupnju ili prodaju ili držanje bilo kojeg vrijednosnog papira ili investicijsku strategiju. Autore članaka u kojima iznose svoja mišljenja i gledišta se odriče bilo kakve odgovornosti za Vaše akcije i postupke na temelju članaka.
Za investicijski savjet, obratite se svom investicijskom savjetniku za specifične financijske savjete prilagođene vašim osobnim okolnostima i potrebama. Stvarni prinosi mogu se razlikovati od statističkih prinosa i ostvareni prinosi u prošlosti nisu nikakva garancija budućih prinosa. Svako ulaganje je rizično i moguć je gubitak cjelokupnog uloga, pa i više od toga ako koristite financijsku polugu (margin račun) od brokera.
Najnoviji komentari