Obveznice – što su i kome su namijenjene #10

Autor: Ivan Stojanovic, broker i investicijski savjetnik u www.optimtrader.com/hr

“With stocks, you have to worry about the market. With debt, I just have to understand the contract. If my analysis is right, I’ll make money.” – Marty Whitman

Kada govorimo o obveznicama i dionicama, razliku je najbolje objasniti pitanjem Želite li dobro jesti ili spavati?.

Neosporno je da se na donicama u dužem roku može značajno više zaraditi (pogledati link u prvom komentaru sa usporedbom prinosa za zadnjih 100-tinjak godina) nego na obveznicama, ali isto tako je nepobitna i činjenica da postoje investitori kojima je sigurnost na prvom mjestu, te da nisu spremni prihvatiti volatilnost koju mogu iskusiti na dionicama.

Kako smo u razdoblju visokih kamatnih stopa, obveznice su ponovno postale privlačan instrument za ulaganje, ali taj ulagački proces mora biti prilagođen trenutnom ekonomskom stanju, riziku, očekivanjima, vremenskom periodu ulaganja, osobnim karakteristikama i planovima samog investitora.

Pa idemo vidjeti što su to obveznice, kako funkcioniraju i ima li nešto bolje od njih samih, a da ima ista svojstva.

Obveznica je dužički vrijednosni papir, a poznata je i kao vrijednosni papiri s fiksnim prinosom. Kupovanjem obveznice zapravo kupujemo nečiji dug (uglavnom države ili kompanije), a prije same kupovine bilo bi dobro da poznajemo osnovne pojmove kao što su nominalni iznos, kamatne stope, prinos, rizik i datum dospijeća obveznice.

U pravilu, obveznica je sigurnija investicija od vlasničkih vrijednosnih papira, a rizičnija od trezorskog zapisa ili oročenog depozita. Obveznice se obično klasificiraju i razvrstavaju prema stupnju rizika, vrsti izdavatelja i ciklusu isplate.

Stupanj rizika

Svaka državna ili korporativna obveznica ima svoj kreditni rejting prema (pr)ocjenama najpoznatijih svjetskih bonitetnih agencija, što je prikazano u tablici ispod. Općenito, prema stupnju rizika, obveznice dijelimo na one sa investicijskim rejtingom (Investment Grade) i neinvesticijskim rejtingom (High Yield Bonds). Prve su najkvalitenije i najsigurnije po pitanju rizika, što znači da im je i prinos nešto niži, dok su druge rizičnije u odnosu na prvu kategoriju ali nose i više prinose.

Inteligentan investitor ne bi trebao uopće uzimati u razmatranje ništa što ima slabiji kreditni rejting ispod oznake B (osim ako se ne radi o špekulativnom ulaganju, ali to je već druga priča).

Tablica 1 – Kreditni rejting obveznica

Kamatna stopa

Pri izdavanju obveznica, država ili kompanija definira nominalnu kamatnu stopu koju će plaćati ulagačima dok obvezica ne dospije. Uzmimo za primjer trenutnu ponudu obveznica koje plasira Ministarstvo financija RH.

Tablica 2 – Uvjeti izdavanja obveznice

U našem primjeru, RH će izdati obveznicu koja dospijeva za 3 godine i svake godine će isplatiti kamatnu stopu od 3.10% kupcima obveznica, a po dospijeću će se isplatiti i ulog (pod uvjetom da Država ne bankrotira u tom periodu). Potrebno je napomenuti i da isplata kuponske kamatne stope može biti i polugodišnja ili čak i svaki kvartal, što opet ovisi od definiranih uvjeta svakog pojedinog izdanja.

Prinos

Sada dolazi zanimljivi dio. Naučili smo što je kamatna stopa i kako se isplaćuje, pa je red da se pojasni i prinos do dopijeća. Obzirom da se kamatna stopa na tržištu mijenja, to znači i da je prinos do dospijeća promjenjiv za one ulagače koji obveznicu kupe nekada kasnije na sekundarnom tržištu.

Za ulagače koji su obveznicu kupili pri izdanju i drže je do dospijeća, njima ovo malo znači jer im se cijelo vrijeme ništa od parametara ne mijenja.

Ali za investitore koji kasnije kupe obveznice, a to je moguće jer se obveznicama najčešće trguje na financijskom tržištu, rast kamatnih stopa znači da su bolje prošli jer im je trenutni prinos veći od nominalne kamatne stope pa će obveznicu kupiti uz diskont i po nižoj cijeni.

I ovo je temeljni uzrok katastrofalnih prinosa mirovinskih fondova u obvezničkom portfelju. Rast kamatnih stopa im je značajno oborio cijenu obveznica, pogotovo dugoročnih.

Za ulagače u obveznice, najbolja situacija je kada kamatne stope padaju jer onda kod obveznica koje posjeduju, dolazi do rasta cijene pa zarađuju na dva načina, od kamatne stope i od rasta cijene obveznice. 

Ako još niste shvatili, kamatna stopa i cijena obveznica se kreću u inverznom smjeru.

Dospijeće obveznice

Svaka obveznica ima definiran datum dospijeća. Postoje kratkoročne obveznice, srednjoročne obveznice kao i dugoročne obveznice. A postoje i one koje nikada ne dospijevaju (tzv. vječnice) i cijelo vrijeme isplaćuju kamatnu stopu.

Već smo rekli da cijena obveznica ovisi od kamatnih stopa, pa će tako obveznica koja ima duže dospijeće intenzivnije reagirati na promjenu kamatne stope, nego obveznica koja ima kraći rok dospijeća. To je dosta lijepo prikazano u tablici ispod u kojoj se vidi očekivani pomak u cijeni i prinosu obveznice ako se kamatna stopa promijeni za 1% u bilo kojem smjeru.

Tablica 3 – Utjecaj promjene kamatne stope na cijenu obveznica različitog dospijeća

Kupnjom obveznica investitor stječe:

• pravo na prihod od kamate po kuponu
• mogućnost zarade zbog rasta tržišne vrijednosti kupljene obveznice
• pravo na isplatu nominalne vrijednosti obveznice pri dospijeću
• ne plaća porez na primljene kamate (što nije slučaj kod oročenog depozita).

Kod kupnje svake obveznice, bez obzira na izdavatelja trebate se dobro informirati o karakteristikama obveznice: kamata, trajanje, rizik, dinamika isplata kupona i slično.

I za kraj dolazi najbolje. Obzirom da biranje individualnih korporativnih (a i državnih) obveznica zna biti težak i mukotrpan posao, a pogotovo ako ne znate što radite i nemate definirane parametre, postoje obveznički ETF-ovi (isto funakcioniraju kao i ETF-ovi na dioničke indekse) koji su unaprijed definirani određenim karakteristikama pa nemate brigu oko stalnog praćenja je li se nešto promijenilo u vezi individualne obveznice, jer ETF automatski izbacuje iz sebe sve što odstupa od zadanih parametara tog ETF-a.

Najčešći izbor ulagača u obvezničke ETF-ove su korporativne obveznice sa investicijskim rejtnigom, kao i ETF-ovi sa High Yield korporativnim obveznicama.

Kakav portfelj odabrati?

Za neke ulagače su dionički ETF-ovi prvi izbor, za neke druge su to obveznički, dok postoji i veliki broj onih koji kombiniraju obje imovinske klase, a kako to izgleda, pokazano je u tablici ispod.

Tablica 4 – Prinosi S&P 500, obveznica i kombiniranog portfelja u različitim razdobljima

Što god izabrali, sve se svodi na to želite li dobro jesti ili mirno spavati, i da vodite računa o investicijskom hotizontu na koji ulažete, te želite li oploditi kapital ili sačuvati ono što već posjedujete, a da pritom ipak nešto i zaradite uz minimalni rizik.

Odricanje od odgovornosti (DISCLAIMER):

Sve navedene informacije služe samo u edukativnu i opće informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski, pravni, računovodstveni ili porezni savjet ili ponudu/preporuku za kupnju ili prodaju ili držanje bilo kojeg vrijednosnog papira ili investicijsku strategiju. Autore članaka u kojima iznose svoja mišljenja i gledišta se odriče bilo kakve odgovornosti za Vaše akcije i postupke na temelju članaka.

Za investicijski savjet, obratite se svom investicijskom savjetniku za specifične financijske savjete prilagođene vašim osobnim okolnostima i potrebama. Stvarni prinosi mogu se razlikovati od statističkih prinosa i ostvareni prinosi u prošlosti nisu nikakva garancija budućih prinosa. Svako ulaganje je rizično i moguć je gubitak cjelokupnog uloga, pa i više od toga ako koristite financijsku polugu (margin račun) od brokera.