Kako na jednostavan način do značajno veće mirovine iz II. mirovinskog stupa? #08

Autor: Filip Curic, pasivni investitor u ETF-ove

“U financijskom svijetu, prava neinformiranost može biti skuplja od najskupljeg savjeta. Možemo se potruditi informirati ili se pripremiti da platimo visoku cijenu neznanja.”

Kako god okrenemo, na nama je izbor ako se držimo izjave iznad. A prvi korak ka boljoj informiranosti može biti i ovaj članak pa svakako nastavite čitati. Kroz zadnjih nekoliko članka pisali smo o važnoj temi mirovina i mirovinskog sustava, tako da ćemo za početak ponoviti kako to kod nas izgleda.

Temeljni izazovi tri stupa mirovinskog sustava

• I. stup – stopa nataliteta u HR je nepovoljna da sustav bude dugoročno održiv (trenutno 1,35 radnika uplaćuje za 1 umirovljenika). Dodatno, ogromna rupa između prikupljenih i isplaćenih sredstava kao i mizerna razina mirovine u prosječnoj plaću su ogroman alarm. Rješenje? Teško da se može iznaći.
• II. stup – individualna štednja od 5% izdvajanja iz Bruto 1 plaće je premali iznos da bi se za budućnost stvorio neki dostojanstven kapital, a i sami fondovi dosta konzervativno ulažu naša sredstva (pretežito obveznice) što dovodi do dosta niskih prinosa. Filozofija vrabac u ruci, ovdje ne vrijedi. Manje je doista manje!
• III. stup – najbolje od tri stupa, ali isto prilično konzervativna ulaganja u HR područje (obveznice ili druga imovinska klasa koja nam na dugi rok teško može donijeti neku značajniju zaradu i sigurnost). Kod ovoga stupa, problem su i dosta visoke naknade za upravljanje fondovima koje nikako ne opravdavaju do sada ostvarene prinose.

Grafički prikaz 1 – Struktura mirovinskog sustava u Hrvatskoj

Ovoga puta ćemo se u potpunosti posvetiti samo II. mirovinskom stupu. On je kao što mu i ime govori, naša individualna kapitalizirana štednja, znači privatna štednja svakoga od nas. Pogledajmo zašto nam je zanimljiv i zašto nas neinformiranost u vezi njega može koštati veće mirovine u budućnosti.

Drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja predstavlja obveznu individualnu kapitaliziranu štednju:

• Individualna znači da je riječ o našoj osobnoj imovini, odnosno da se uplaćena sredstva evidentiraju na našem osobnom računu u fondu
• kapitalizirana znači da prilikom uplaćivanja u odabrani mirovinski fond mi zapravo ostvarujemo i neki prinos od tog ulaganja (sami možemo birati i fond i kategoriju, ali to velika većina ne bira).

U okviru obveznog mirovinskog osiguranja II. stupa u Hrvatskoj postoje tri različite kategorije mirovinskih fondova: kategorije A, B i C koje se međusobno razlikuju po stupnju rizičnosti svojih ulagačkih strategija.

A = Agresivni portfelj (>70% dionice)

B = Uravnoteženi portfelj (20-40% dionice – 60-80% obveznice)

C = Konzervativni portfelj (0% dionice – 100% obveznice i depoziti)

Trenutno postoje 4 društva za upravljanje mirovinskim fondovima, od kojih svaki ima fond kategorije A, B i C što znači da na raspolaganju imamo 12 različitih opcija.

Društva: PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d., Allianz ZB d.o.o., Raiffeisen d.d. i ERSTE d.o.o.

Tablica 1 – Dosadašnji prinosi svih fondova 2. stupa po kategorijama

Kategorije fondova

Do srpnja 2014. svaki od četiri upravitelja mirovinskim fondovima upravljao je s jednim obveznim mirovinskim fondom. Podjela OMF-ova na kategorije A, B i C provedena je iz dva razloga:

1. zbog promjene demografske strukture osiguranika
2. zbog davanja prava osiguranicima da sami do neke mjere odlučuju o tome kako će se upravljati njihovom imovinom.

Drugi povod podjele OMF-ova na kategorije prema riziku bilo je nastojanje da se odabirom fondova od strane osiguranika i seljenjem mirovinskih računa između fondova potakne tržišna disciplina. Preseljenjem mirovinskog računa OMF-u za koji smatramo da bolje posluje i da njegova struktura ulaganja bolje odgovara našim preferencijama, stvara se potencijalni pritisak na fondove s lošijim prinosima i naravno razmišljanje kako to poboljšati. Ali svi znamo da je teorija jedno, a praksa drugo.

Pretpostavka je bila da će fondovi kategorije A imati više prinose u budućnosti jer im je struktura potfelja više izložena dionicama nego obveznicama, i to se pokazalo točnim u ovih 10 godina. Oni pametniji i bolje informirani korisnici su se prebacili u kategoriju A, dok oni koji su bili manje informirani su ostali u kategoriji B i samim time su ostvarili manje prinose što znači i da će im mirovina iz 2. stupa biti manja nego onima koji su se prebacili u kategoriju A.

Koja je cijena potencijalne neinformiranosti i pasivnosti?

Pretpostavimo da imamo dvije osobe, Ivana i Marka koji imaju 35 godina i trenutno rade za istu BRUTO plaću od 2.000,00€. Svaki od njih radi već 10 godina (počeli su raditi 2014. i imali su iste financijske uvjete) te imaju u II. stupu uplaćeno 10.000€ svojih sredstava.

Ako bi njih dvoje npr. bili u PBZ/CO fondu, s tim da je Ivan u B kategoriji i tu bi ostao do svoje 65 godine, potencijalno će njegovi prinosi izgledati ovako (ako pogledamo PGP od osnutka: 5,19%):

Tablica 2 – Projekcija uplata i prinosa u fond PBZ/CO kategorije B

Ako bi se nakon ovoga članka Marko, koji je bio isto kao i Ivan u PBZ/CO u kategoriji B, prebacio u PBZ/CO kategoriju A zasigurno bi napravio dugoročno dobar potez. Pa idemo vidjeti koliko bi potencijalno do 65. godine on profitirao uz prosječan godišnji prinos (PGP) od osnutka fonda 8.38%.

Tablica 3 – Projekcija uplata i prinosa u fond PBZ/CO kategorije A

Rezultat je 213.808€ više akumuliranih sredstava kod Marka nego kod Ivana, a da nikome nije dao ni centa više nego što bi obojica uplatila jer obojica izdvajaju tih 5% svaki mjesec kao što su i do sada uplaćivali.

Naravno da budući prinosi nisu garancija prošlih, ali projekcija i smjer su jasni.

Vidimo da možemo imati potpuno dvije iste osobe koje su čitav život radile za istu plaću, ali jedna može imati potencijalno dosta višu mirovinu zbog svoje informiranosti i djelovanja.

U stavrnosti to izgleda kao na grafici ispod.

Tablica 4 – Rezultat inercije/lijenosti/neaktivnosti u polju osobih financija

Kako promjeniti fond i kategoriju fonda?

Jednom u kalendarskoj godini možemo promijeniti kategoriju obveznog fonda unutar istog mirovinskog društva ili možemo prijeći u fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo te promijeniti kategoriju. Kod prelaska u drugi obvezni mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, mirovinsko društvo ima zakonsko pravo zaračunati izlaznu naknadu koja iznosi 0,80% u prvoj godini članstva, 0,4% u drugoj godini članstva te 0,2% u trećoj godini članstva, dok se u četvrtoj godini članstva izlazna naknada NE NAPLAĆUJE.

Izlazna naknada se obračunava na ukupnu vrijednost sredstava na osobnom računu člana.

Gdje možemo napraviti promjene fonda i kategoriju portfelja?

Na šalterima REGOS-a u poslovnicama FINA-e ili preko sustava e-Građani možemo raditi promjene u vezi izbora fonda i kategorije portfelja.

Zaključak

Zbog pasivnosti samih osiguranika, Država je (od 1.1.2019.) naknadno uvela pravilo prema kojemu se svi novi članovi OMF-ova automatski raspoređuju u kategoriju portfelja A ako zadovoljavaju kriterij preostale dobi do mirovine. Unatoč tome, i danas je oko 90% mirovinske imovine pod upravljanjem u OMF-ovima u kategoriji B, a svega nekoliko % u kategoriji A.

Isto tako i kod naših mirovinskih fondova se potvrđuje financijsko pravilo da je veći rizik (kategorija fondova A i u manjoj mjeri B) u dugom roku povezan s većim povratom (A > B > C).

Proaktivnost se itekako isplati. Pogotovo u edukaciji o osobnim financijama i investiranju. A u kojoj kategorji obveznog mirovinskog fonda ste vi?

Odricanje od odgovornosti (DISCLAIMER):

Sve navedene informacije služe samo u edukativnu i opće informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski, pravni, računovodstveni ili porezni savjet ili ponudu/preporuku za kupnju ili prodaju ili držanje bilo kojeg vrijednosnog papira ili investicijsku strategiju. Autore članaka u kojima iznose svoja mišljenja i gledišta se odriče bilo kakve odgovornosti za Vaše akcije i postupke na temelju članaka.

Za investicijski savjet, obratite se svom investicijskom savjetniku za specifične financijske savjete prilagođene vašim osobnim okolnostima i potrebama. Stvarni prinosi mogu se razlikovati od statističkih prinosa i ostvareni prinosi u prošlosti nisu nikakva garancija budućih prinosa. Svako ulaganje je rizično i moguć je gubitak cjelokupnog uloga, pa i više od toga ako koristite financijsku polugu (margin račun) od brokera.