Mirovinski sustav i mirovine u Hrvatskoj #05

Autor: Filip Curic, pasivni investitor u ETF-ove

“Najbolje vrijeme za sadnju drveća bilo je prije dvadeset godina. Sljedeće najbolje vrijeme je danas.” – kineska poslovica

Netko misli da je mirovina kraj putovanja, ali zapravo je to tek početak avanture u kojoj ti konačno sam određuješ smjer. Mirovinski planovi prvi su put uvedeni u modernom obliku u Švedskoj 1903. godine. Osnovani su kako bi se osigurala financijska sigurnost umirovljenika kroz sustav štednje i ulaganja. Glavni cilj jest osigurati da ljudi imaju dovoljno sredstava za život i nakon što prestanu aktivno raditi.

Općenito, mirovinski planovi funkcioniraju tako da pojedinci tijekom svog radnog vijeka redovito uplaćuju određeni postotak svog prihoda u mirovinski fond. Ta sredstva se potom ulažu u različite financijske instrumente – kako bi se tijekom vremena povećala njihova vrijednost. Kada pojedinac dosegne dob za umirovljenje, može povući sredstva iz mirovinskog plana kako bi imao financijsku potporu u mirovini.

Prikaz mirovinskog sustava u Hrvatskoj

Trenutno stanje i problemi mirovinskog sustava?

Idemo pogledati što točno znače ovi stupovi i što očekivati od njih u budućnosti.

Glavni i temeljni problem I. stupa je trenutni dosta nepovoljan omjer zaposlanih i umirovljenika – trenutno je taj omjer 1,34 radnika na 1 umirovljenika. U prijevodu to znači da 1,34 radnika “radi” za 1 umirovljenika što je samo po sebi neodrživo. Nekada je taj omjer bio 4:1. Isto tako, obzirom da svaki mjesec nedostaje novca za isplatu mirovina trenutnim umirovljenicima, država se konstantno zadužuje te takav sustav dugoročno nije održiv jer mirovinsku rupu koje je sve veća i veća je sve teže popuniti.

Glavni i temeljni problem II. stupa je što se za njega izdvaja samo 5% naše brutto plaće, što nije dovoljno za održivost u mirovini jer jedino osobe sa iznadprosječnim primanjima mogu očekivati pravi efekt prihoda iz 2. obveznog mirovinskog stupa. A kada bi se izdvajalo barem 10-15% umjesto sadašnjih 5%, onda bi to već bilo znatno povoljnije za veliku većinu. Nadalje, problem su i loše strukturirani portfelji gdje je ukupno ulaganje sredstava iz 2. stupa uglavnom vezano za državne obveznice pa se s pravom govori kako su mirovinski fondovi kasica prasica za Državu i njezine potrebe, a ne potrebe štediša.

Glavni i temeljni problem III. stupa koji bi nam trebao biti dodatni poticaj na ovu cijelu priču je to što je nepotrebno konzervativan (prosječna struktura fondova prema HANFA-i: 55% obveznice, 24% dionice, 21% fondovi i ostalo) i ako usporedimo inflaciju (koja je u dugom roku minimalno 2% godišnje, a nekada i više) sa ovakvom alokacijom i trenutnim prinosima teško da ćemo imati neke veće koristi od toga. Mada je ovaj stup dosta bolji od prethodno navedenih, i dalje ima dosta prostora za poboljšanje, kako samih portfelja tako i u pogledu nižih naknada za upravljanje. A od proše godine tu je i konkurencija u vidu europskih mirovina – PEPP (Paneuropski osobni mirovinski proizvod) koji je puno konkurentniji proizvod nego što je trenutni 3. dobrovoljni stup.

Nastavno na sve napisano nužno je da se nešto mora promijentiti – bilo u strukturi fondova ili u cijelom konceptu funkcioniranja mirovinskih fondova jer trenutno niti trenutni umirovljenici nemaju dostojna primanja u mirovini niti II. i III. stup daju dovoljno mogućnosti da se osigura pristojan kapital za mirovinu što nas sve dovodi do razmišljanja da je neminovno da nešto i sami (privatno) poduzmemo po tom pitanju.

Sadašnje stanje mirovina u Hrvatskoj je takvo da je ona u prosjeku oko 40% iznosa od prosjeka plaća u radnom vijeku. Znači ako je osoba imala plaću u prosjeku 1000€ i ako idući mjesec ide u mirovinu, njoj primanja padaju na svega 400€ mjesečno! Predviđanja su da će do 2050. godine mirovina biti jedva 30% prosjeka plaće.

A koliko će nam trebati novaca u mirovini?

Mnogi se pitaju koliko novaca će nam trebati u mirovini. Prema dosadašnjim izračunima, okvirno kako si to možemo izračunati je da godišnje troškove pomnožimo sa 20. Ako se pitate zašto baš sa 20, to je zato što je pretpostavka da ćemo živjeti 20-ak godina kad uđemo u mirovinu te da imamo sredstava za dostojanstven život. Ako bi na ta sredstva još mogli postići kakav takav prinos, onda bi to bila još bolja opcije jer bi imali više na raspolaganju.

Primijer izračuna potrebnih sredstava u mirovini

Kako doći do toga?

Jedna od opcija je i dobrovoljna mirovinska štednja (III. stup) pa idemo vidjeti što možemo napraviti sa uplatama od svega 55€/mj. u razdoblju od 35 godina i uz pretpostavku prinosa od svega 5% godišnje.

Znači, ako je osoba uplaćivala 55€/mj. u III. stup kroz razdoblje od 35 godina, ukupno je uplatila 23.100€, a na računu ima 69.642€ – od toga je od države dobila 3.465€ kroz poticaje, a ostalo je prinos fonda – što znači da je zaradila 46.542€.

Isto tako tu postoje i razne private opcije štednje tako da si svatko od nas može uzeti što njemu najviše odgovara, ali da bude svjestan ovih brojki i onoga što nam donosi budućnost.

Primjer izračuna uplata u 3. dobrovoljni mirovinski fond

Možemo vidjeti da su rana ulaganja najbolja. Investiranje u relativno mladoj dobi najsigurniji je način da dobijete dobar povrat svog novca. Razlog za to je složena kamatna stopa, što znači da vaša ulaganja počinju generirati vlastiti povrat. Ova akumulacija omogućuje da stanje na vašem računu s vremenom raste.

I za kraj…

Najčešće financijske greške koje se prave po godinama su:

• U 20-im: što nisu krenuli s investiranjem
• U 30-im: što nisu stvorili dodatni izvor prihoda
• U 40-im: što nisu otplatili kredite ranije
• U 50-im: što nisu osigurali svoju mirovinu ranije

Ne dozvoli da prekasno saznaš zašto trebaš pametno upravljati svojim financijama i financijskom imovinom. Krenite već danas, jer kako kaže izreka: “Najbolje vrijeme za ulaganje je bilo jučer. Drugo najbolje je danas.”.

Odricanje od odgovornosti (DISCLAIMER):

Sve navedene informacije služe samo u edukativnu i opće informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski, pravni, računovodstveni ili porezni savjet ili ponudu/preporuku za kupnju ili prodaju ili držanje bilo kojeg vrijednosnog papira ili investicijsku strategiju. Autore članaka u kojima iznose svoja mišljenja i gledišta se odriče bilo kakve odgovornosti za Vaše akcije i postupke na temelju članaka.

Za investicijski savjet, obratite se svom investicijskom savjetniku za specifične financijske savjete prilagođene vašim osobnim okolnostima i potrebama. Stvarni prinosi mogu se razlikovati od statističkih prinosa i ostvareni prinosi u prošlosti nisu nikakva garancija budućih prinosa. Svako ulaganje je rizično i moguć je gubitak cjelokupnog uloga, pa i više od toga ako koristite financijsku polugu (margin račun) od brokera.