Osiromašuje li nas inflacija i koliko? #07

Autor: Filip Curic, pasivni investitor u ETF-ove

Inflacija je kada platite petnaest dolara za frizuru od deset dolara koju ste dobivali za pet dolara dok ste imali kosu. – Sam Ewing

Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanje cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti prošle godine. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tijekom vremena, tj. novac gubi vrijednost kako prolazi vrijeme. Sam koncept inflacije nije nov i postojao je kroz povijest počevši još od vremena Rimskog carstva pa do novijih oblika moderne inflacije nakon I. svjetskog rata i sve do danas. Cilj centralnih banaka kao „regulatoru“ inflacije je da je drže na godišnjoj razini od oko 2%, te sve što oscilira puno iznad toga označava lošu monetarnu politiku.

Zašto nastaje i kako?

Inflacija je uvijek tu i može nastati na puno načina, npr. kao posljedica nestašice nekih sirovina (nafta, plin…) što utječe na cijenu krajnjih proizvoda kao i zbog geopolitičkih stvari, zbog ponude i potražnje na tržištu (agregatna potražnja), veće količine novca itd.

Kako reče Ernest Hemingway o inflaciji: “Prvi lijek za loše vođenu naciju je inflacija valute; drugo je rat. Obje donose privremeni prosperitet; oboje donose trajnu propast. Ali oboje su utočište političkih i ekonomskih oportunista.”.

Inflacija je u maloj ekonomiji uvijek veća nego u većoj ekonomiji. Što je država manja to je učinak ekonomskog šoka veći (kad npr. cijene nafte narastu taj šok na krajnji neki proizvod će biti uvijek veći npr. kod nas u RH nego u USA koja i sama proizvodi naftu).

Što inflacija znači za radnike i umirovljenike?

Kao i kod realnih plaća tako se i potencijalni rast mirovina ne usklađuje sa inflacijom u realnom vremenu. Znači, kako radnike koji su u radnom odnosu dotiče inflacija, tako i ljude u mirovini čiji je prihod ograničen, dotiče jednakom mjerom. Ali ni oni koji samo drže novac na računu ne prođu dobro. Što bi reklo da je inflacija vrijeme kada pokisnu oni koji su štedjeli za crne dane, a još više oni koji nisu štedjeli ništa.

Porast plaća obično ne prati rast inflacije jer plaća može rasti samo na nekoliko načina kao što su novi poslodavac i bolje plaćeni posao, unapređenje ili kolektivni ugovor, što vremenski traje, dok smo svjedoci da inflacija može puno brže i dinamičnije rasti i mijenjati se.

Može li inflacija biti dobra i kada?

Mala inflacija (2-3% godišnje) je dobra jer predstavlja umjereni porast cijena i plaće obično rastu istim ili višim stopama u uvjetima rasta BDP-a, što znači da u konačnici relani dohodak raste.

Manja inflacija do 5% nastaje zbog niza ekonomskih razloga kao što su monetarni (smanjenje kamatnih stopa, povećanje količine novca, smanjenje kreditnih restrikcija), fiskalni (smanji se porez na dohodak, smanjenje poreza, država digne PDV i on se prebaci na kupca poskupljenjem proizvoda i usluga itd.).

U vremenu inflacije, država je ta koja najviše profitira a građani najviše gube, jer kako reče proslavljeni ekonomist Milton Friedman: “Inflacija je oporezivanje bez donošenja zakona”.

Kako smo i spomenuli, inflacija obezvrijeđuje novac. Ali u tom slučaju nam može i koristiti ako imamo dugovanje (kredit) za stan te ako nam se povećala plaća, a imamo fiksnu kamatnu stopu za stan, možemo reći da sada manji postotak plaće izdvajamo za taj dug. Znači tu nam je inflacija dobar saveznik.

Koja inflacija je loša i kada?

Sve preko 5% godišnjeg porasta nije dobro zato što nam direktno smanjuje kupovnu moć. Jake inflacije su obično posljedica nekih većih geopolitičkih i drugih okolnosti. Velika inflacija nije dobra zbog mogućih otpuštanja radnika, zbog smanjenja količine kupovanja dobara i usluga, pada neto profitnih marži kompanija itd.

Za ilustraciju, inflacija je od 2020. do danas kumulativno bila oko 25% što bi reklo ako ste imali 100.000€ tada i ništa ne radili sa njima, danas vam treba 125.000€ da biste zadržali svoju kupovnu moć i bili na “nuli”.

Hoće li inflacija uvijek biti tu?

Da imate savršenu ekonomiju, savršenu fiskalnu i monetarnu politiku uvijek bi postoja inflacija jer će uvijek neka mikroekonomska stvar imati utjecaj da do nje dođe (npr. loš usjev zbog lošeg vremena će dignuti cijenu hrane itd.).

Dobra stvar je što je globalizacija isto razlog što smo godinama imali manju inflaciju jer neki proizvod možda nije dostupan u nekoj državi. Samim time taj proizvod ako bi se i napravio, koštao bi možda puno više nego ako je već dostupan u nekoj drugoj državi svijeta pa je trošak uvoza manji od samog troška proizvodnje.

Kako se boriti protiv inflacije i kako nam još inflacija može biti dobar saveznik?

Mogu li nam upravo baš te kompanije na čije cijene proizvoda/usluga je utjecala inflacija biti naš „saveznik“ te da koristimo upravo njih kao podlogu u borbi protiv inflacije. Idemo hipotetski pogledati sljedeću situaciju.

Imamo jednu kompaniju za koju svi znamo, a ime joj je Coca-Cola. Ta kompanija proizvodi napitke koje kupuje šira masa ljudi. Zbog povećane inflacije kompanija odluči povećati cijenu svojih proizvoda, a ta cijena se direktno prelijeva na koga? Pa na nas potrošače koji kupujemo taj ili bilo koji drugi proizvod. U tom slučaju zbog povećanja cijene kole, mi kao potrošači smo osjetili posljedicu inflacije koja na nas djeluje negativno, no ako smo npr. dioničar te kompanije, nas direktno to povećanje možda neće tako jako pogoditi… Pogodite zašto?

Ako je kompanija povećala cijenu svog proizvoda možemo reći kako je ona sada vjerojano povećala i svoj prihod i dobit. No ako bi mi bili dioničari kompanije koja ili isplaćuje dividendu ili kroz potencijalno povećanje cijene dionice, mi bi tu profitirali i tako nas briga kolika je inflacije.

Kako smo ranije i napisali, ukupna inflacija od 2020. do 2024. je bila 25%, što je vidljivo u tablici ispod.

Tablica 1: Inflacija za razdoblje 01.2020. do 03.2024.

Dok je u tom istom razdoblju dionički indeks S&P 500 rastao oko 57% (cca 14% godišnje).

Što nas dovodi da potencijalnog rješenja da ako raspolažemo mjesečno sa 100€, 200€, 300€ ili neki drugi iznos koji imamo na raspolaganju, imamo tri opcije za budućnost kako je pokazano u tablici scenarija ispod.

Tablica 2: Rješenje za inflaciju

Činjenica je da ćemo mi novac zaraditi, samo je pitanje što ćemo u dugom roku raditi s njim.

Znate kako kažu, inflacija uzima od onih koji je ignoriraju, a daje onima koji su je svjesni. A najbolje je ne zaboraviti izjavu od Ronalda Reagana: “Inflacija je nasilna poput pljačkaša, zastrašujuća poput naoružanog pljačkaša i smrtonosna poput ubojice.”.

Odricanje od odgovornosti (DISCLAIMER):

Sve navedene informacije služe samo u edukativnu i opće informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski, pravni, računovodstveni ili porezni savjet ili ponudu/preporuku za kupnju ili prodaju ili držanje bilo kojeg vrijednosnog papira ili investicijsku strategiju. Autore članaka u kojima iznose svoja mišljenja i gledišta se odriče bilo kakve odgovornosti za Vaše akcije i postupke na temelju članaka.

Za investicijski savjet, obratite se svom investicijskom savjetniku za specifične financijske savjete prilagođene vašim osobnim okolnostima i potrebama. Stvarni prinosi mogu se razlikovati od statističkih prinosa i ostvareni prinosi u prošlosti nisu nikakva garancija budućih prinosa. Svako ulaganje je rizično i moguć je gubitak cjelokupnog uloga, pa i više od toga ako koristite financijsku polugu (margin račun) od brokera.